Сербскохорватский язык: Сравнительный анализ регистров и национализация после распада Югославии.
Comparison of standard Bosnian, Croatian, Montenegrin and Serbian
Сербохорватский язык: сравнение норм боснийского, хорватского, черногорского и сербского. История развития, региональные варианты и политическое влияние.
Сравнивайте с английским: нажмите на абзац — оригинал откроется в окне. Кнопка EN под абзацем показывает его прямо в тексте.
Содержание
Введение
Сравнение регистров сербохорватского языка
Comparison of registers of the Serbo Croatian language
Стандартные боснийский, хорватский, черногорский и сербский языки — это различные национальные варианты и официальные регистры плюрицентрического сербохорватского языка.
Standard Bosnian, Croatian, Montenegrin, and Serbian are different national variants and official registers of the pluricentric Serbo Croatian language.
История
В социалистической Югославии к языку подходили как к плюрицентрическому языку с двумя региональными нормативными разновидностями: восточной (используемой в Сербии, Черногории и Боснии и Герцеговине всеми этническими группами, либо с экавским, либо с иекавским произношением) и западной (используемой в Хорватии всеми этническими группами, только с иекавским произношением). Однако из-за недовольства в хорватских интеллектуальных кругах, начиная с конца 1960-х годов, хорватские деятели культуры стали называть язык исключительно «хорватским литературным языком», или иногда «хорватским или сербским языком», как это было принято до Югославии. Подкрепленные Декларацией 1967 года о названии и статусе хорватского литературного языка, эти два названия впоследствии были закреплены в конституции Хорватии 1974 года. Язык рассматривался как единый общий язык с различными вариантами и диалектами. Подчеркивалось единство языка, и различия рассматривались не как показатель языковых разделений, а как фактор, обогащающий разнообразие «общего языка». Западноевропейские ученые считают языковую политику Югославии образцовой: хотя три четверти населения говорили на одном языке, ни один язык не был официальным на федеральном уровне. Официальные языки объявлялись только на уровне республик и провинций.
In socialist Yugoslavia, the language was approached as a pluricentric language with two regional normative varieties—Eastern (used in Serbia, Montenegro, and Bosnia and Herzegovina by all ethnicities, either with the Ekavian or the Ijekavian accent) and Western (used in Croatia by all ethnicities, the Ijekavian accent only). However, due to discontent in Croatian intellectual circles, beginning in the late 1960s Croatian cultural workers started to refer to the language exclusively as 'the Croatian literary language', or sometimes 'the Croatian or Serbian language', as was common before Yugoslavia. Bolstered with the 1967 Declaration on the Name and Status of the Croatian Literary Language, these two names were subsequently prescribed in the Croatian constitution of 1974. The language was regarded as one common language with different variants and dialects. The unity of the language was emphasised, making the differences not an indicator of linguistic divisions, but rather factors enriching the 'common language' diversity. West European scientists judge the Yugoslav language policy as an exemplary one: Although three quarters of the population spoke one language, no single language was official on a federal level. Official languages were declared only at the level of constituent republics and provinces,
С распадом Федерации, в поисках дополнительных индикаторов независимой и отдельной национальной идентичности, язык стал политическим инструментом практически во всех новых республиках. С подъемом неологизмов в Хорватии, усилением внимания к тюркизмам в мусульманских регионах Боснии и привилегированным положением кириллицы в населенных сербами частях новых государств, каждое государство и образование продемонстрировало «национализацию» языка. Язык в Боснии начал развиваться самостоятельно после провозглашения независимости Боснии и Герцеговины в 1992 году. Независимое развитие языка в Черногории стало предметом обсуждения среди некоторых черногорских ученых в 1990-х годах. Сербские, черногорские и боснийские литературные нормы, как правило, являются инклюзивными, то есть принимают более широкий спектр идиом и используют заимствования (из немецкого, итальянского и турецкого языков), в то время как языковая политика Хорватии более пуристична и предпочитает неологизмы заимствованным словам, а также возвращение к устаревшим словам. Однако даже в Хорватии существует критика пуристической языковой политики, что демонстрирует, например, лингвист Снежана Кордич. В 2017 году многочисленные известные писатели, ученые, журналисты, активисты и другие общественные деятели из Боснии и Герцеговины, Хорватии, Черногории и Сербии подписали Декларацию об общем языке, обеспокоенные «негативными социальными, культурными и экономическими последствиями политических манипуляций языком в текущей языковой политике четырех стран», которые «включают использование языка в качестве аргумента, оправдывающего сегрегацию школьников в некоторых многонациональных средах, ненужный «перевод» в администрации или СМИ, выдумывание различий там, где их нет, бюрократическое принуждение, а также цензуру (и, как следствие, самоцензуру), где языковое выражение навязывается в качестве критерия этнонациональной принадлежности и средства подтверждения политической лояльности». Несмотря на «национализацию» языка в четырех странах, «лексические различия между этническими вариантами крайне ограничены, даже по сравнению с различиями между близкородственными славянскими языками (такими как стандартный чешский и словацкий, болгарский и македонский), а грамматические различия еще менее заметны. Более того, полное взаимопонимание между этническими вариантами литературного языка делает невозможным перевод и обучение второму языку», что означает, что это по-прежнему плюрицентрический язык. «Анализ всех основных «уровней» языка показывает, что БКЯ (BCS) – это единый язык с единой грамматической системой».
With the breakup of the Federation, in search of additional indicators of independent and separate national identities, language became a political instrument in virtually all of the new republics. With a boom of neologisms in Croatia, an additional emphasis on Turkisms in the Muslim parts of Bosnia, and a privileged position of the Cyrillic script in Serb inhabited parts of the new states, every state and entity showed a 'nationalisation' of the language. The language in Bosnia started developing independently after Bosnia and Herzegovina declared independence in 1992. The independent development of the language in Montenegro became a topic among some Montenegrin academics in the 1990s. Serbian, Montenegrin and Bosnian standards varieties tend to be inclusive, i. e. to accept a wider range of idioms and to use loanwords (German, Italian and Turkish), whereas the Croatian language policy is more purist and prefers neologisms to loan words, as well as the re use of neglected older words. Yet there is criticism of the puristic language policy even in Croatia, as exemplified by linguist Snježana Kordić. In 2017, numerous prominent writers, scientists, journalists, activists and other public figures from Bosnia and Herzegovina, Croatia, Montenegro and Serbia signed the Declaration on the Common Language, faced with "the negative social, cultural and economic consequences of political manipulations of language in the current language policies of the four countries", which "include using language as an argument justifying the segregation of schoolchildren in some multiethnic environments, unnecessary 'translation' in administration or the media, inventing differences where they do not exist, bureaucratic coercion, as well as censorship (and necessarily also self censorship), where linguistic expression is imposed as a criterion of ethnonational affiliation and a means of affirming political loyalty". Despite the 'nationalisation' of the language in the four countries, "lexical differences between the ethnic variants are extremely limited, even when compared with those between closely related Slavic languages (such as standard Czech and Slovak, Bulgarian and Macedonian), and grammatical differences are even less pronounced. More importantly, complete understanding between the ethnic variants of the standard language makes translation and second language teaching impossible", which all means that it is still a pluricentric language. "An examination of all the major 'levels' of language show that BCS is clearly a single language with a single grammatical system."
Разное
Произношение и словарный запас различаются между диалектами, на которых говорят в Сербии, Хорватии, Черногории и Боснии. Каждый крупный регион имеет свое собственное произношение, и довольно легко догадаться, откуда родом говорящий, по его акценту и/или словарному запасу. Разговорный словарный запас может существенно отличаться от официальных норм. Это один из аргументов в пользу того, что все это – один и тот же язык: различия внутри территорий самих официальных языков больше, чем между их нормами (все четыре из которых основаны на одном и том же неоштокавском диалекте). Это, конечно, неудивительно, ведь если бы границы между вариантами языка определялись не политически, а лингвистически, то границ вообще не существовало бы. Как объясняет Павле Ивич, непрерывная миграция славянского населения в течение пятисот лет турецкого владычества привела к рассеянию местных диалектов. Когда боснийцы, хорваты, черногорцы и сербы разговаривают друг с другом, остальные обычно понимают их полностью, за исключением отдельных слов, и часто знают, что они значат (как, например, у носителей британского и американского английского). Тем не менее, при общении между собой существует тенденция использовать термины, понятные всем, чтобы избежать непонимания и/или путаницы. Например, чтобы избежать путаницы с названиями месяцев, их могут называть «первый месяц», «второй месяц» и так далее, или использовать латинские названия, если само выражение «первый месяц» неоднозначно, что делает их понятными для всех. В Сербии названия месяцев совпадают с латинскими названиями, используемыми в английском языке, поэтому они понятны всем, кто знает английский или другой западноевропейский язык. Даже во времена Югославии издатели часто вносили адаптации в соответствии с «восточными» или «западными» нормами. Особенно переводы подвергались и подвергаются изменениям со стороны редакторов. Следует учитывать, что хорватские и сербские нормы имеют совершенно разную научную терминологию. Шедевр Карла Юнга «Психология и алхимия» был переведен на хорватский в 1986 году и адаптирован для сербского языка в конце 1990-х. Иво Андричу приходилось сталкиваться с проблемами в Хорватии, где издатели изменяли его инфинитивные конструкции и другие выражения. В конечном итоге ему удалось запретить подобные вмешательства. В Черногории издательство CID после обретения независимости перешло от экавицы к иекавице.
Pronunciation and vocabulary differs among dialects spoken within Serbia, Croatia, Montenegro and Bosnia themselves. Each larger region has its own pronunciation and it is reasonably easy to guess where a speaker is from by their accent and/or vocabulary. Colloquial vocabulary can be particularly different from the official standards. This is one of the arguments for claiming it is all one and the same language: there are more differences within the territories of the official languages themselves than there are between the standards (all four of which are based on the same Neo Štokavian dialect). This is not surprising, of course, for if the lines between the varieties were drawn not politically but linguistically, then there would be no borders at all. As Pavle Ivić explains, the continuous migration of Slavic populations during the five hundred years of Turkish rule has scattered the local dialects all around. When Bosniaks, Croats, Montenegrins and Serbs talk amongst each other, the other speakers usually understand them completely, save for the odd word, and quite often, they will know what that means (much as with British and American English speakers). Nevertheless, when communicating with each other, there is a habit to use terms that are familiar to everyone, with the intent to avoid not being understood and/or confusion. For example, to avoid confusion with the names of the months, they can be referred to as the "first month", "second month" and so on, or the Latin derived names can be used if "first month" itself is ambiguous, which makes it perfectly understandable for everyone. In Serbia, the names of the months are the same Latin derived names as in English so again they are understandable for anyone who knows English or another Western European language. Even during the time of Yugoslavia it was common for publishers to do some adaptations to "Eastern" or "Western" standard. Especially translations were and are changed by the lectors. It is to be considered that Croatian and Serbian standards have completely different scientific terminology. Carl Jung's masterpiece "Psychology and Alchemy" was translated into Croatian in 1986, and adapted in the late 1990s into Serbian. Ivo Andrić had some problems in Croatia with publishers who changed his infinitive constructions and other expressions. Eventually, he managed to forbid that kind of intervention. In Montenegro, the publisher CID switched from the Ekavian to the Ijekavian after Montenegro's independence.
Образцы языков
Следующие образцы, взятые из статей 1–6 Всеобщей декларации прав человека, являются «синонимичными текстами, переведенными как можно более буквально» в смысле Аммона, предназначенными для демонстрации различий между стандартными разновидностями, рассматриваемыми в этой статье в непрерывном тексте. Однако даже если существует другой перевод, это не обязательно означает, что слова или выражения из других языков не существуют в соответствующем языке, например, слова *osoba* и *pravni subjekt* существуют во всех языках, но в этом контексте слово *osoba* предпочтительнее в хорватском и боснийском языках, а слово *pravni subjekt* – в сербском и черногорском языках. Слово *vjeroispovijest* упоминается только в черногорском переводе, но то же самое слово существует и в других стандартных вариантах, хотя в сербском языке в экавийском варианте – *veroispovest*.
The following samples, taken from article 1 to 6 of the Universal Declaration of Human Rights, are "synonymous texts, translated as literally as possible" in the sense of Ammon designed to demonstrate the differences between the standard varieties treated in this article in a continuous text. However, even when there is a different translation, it does not necessarily mean that the words or expression from other languages do not exist in a respective language, e. g. the words osoba and pravni subjekt exist in all languages, but in this context, the word osoba is preferred in Croatian and Bosnian and the word pravni subjekt is favored in Serbian and Montenegrin. The word vjeroispovijest is mentioned just in the Montenegrin translation, but the same word exists in other standard varieties too albeit in Serbian in the Ekavian variant veroispovest. Croatian Bosnian Serbian Montenegrin English Opća deklaracija o pravima čovjeka Opća deklaracija o pravima čovjeka Opšta deklaracija o pravima čov(j)eka Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Universal Declaration of Human Rights Članak 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sv(ij)ešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva. Article 1. All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood. Članak 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, pol, jezik, v(j)era, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno por(ij)eklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne sm(ij)e da se čini bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neko lice pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pol, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena. Article 2. Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non self governing or under any other limitation of sovereignty. Članak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i ličnu bezb(j)ednost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i bezbijednost ličnosti. Article 3. Everyone has the right to life, liberty and security of person. Članak 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima. Član 4. Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. Član 4. Niko ne sm(ij)e da bude držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim formama. Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim svojim oblicima. Article 4. No one shall be held in slavery or servitude; slavery and the slave trade shall be prohibited in all their forms. Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne sm(ij)e da bude podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečov(j)ečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Article 5. No one shall be subjected to torture or to cruel, inhuman or degrading treatment or punishment. Članak 6. Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da se svugdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Article 6. Everyone has the right to recognition everywhere as a person before the law.
Хорватский Боснийский Сербский Черногорский Английский
Opća deklaracija o pravima čovjeka Opća deklaracija o pravima čovjeka Opšta deklaracija o pravima čov(j)eka Универсальная декларация о ljudskim pravima Universal Declaration of Human Rights
The following samples, taken from article 1 to 6 of the Universal Declaration of Human Rights, are "synonymous texts, translated as literally as possible" in the sense of Ammon designed to demonstrate the differences between the standard varieties treated in this article in a continuous text. However, even when there is a different translation, it does not necessarily mean that the words or expression from other languages do not exist in a respective language, e. g. the words osoba and pravni subjekt exist in all languages, but in this context, the word osoba is preferred in Croatian and Bosnian and the word pravni subjekt is favored in Serbian and Montenegrin. The word vjeroispovijest is mentioned just in the Montenegrin translation, but the same word exists in other standard varieties too albeit in Serbian in the Ekavian variant veroispovest. Croatian Bosnian Serbian Montenegrin English Opća deklaracija o pravima čovjeka Opća deklaracija o pravima čovjeka Opšta deklaracija o pravima čov(j)eka Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Universal Declaration of Human Rights Članak 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sv(ij)ešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva. Article 1. All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood. Članak 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, pol, jezik, v(j)era, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno por(ij)eklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne sm(ij)e da se čini bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neko lice pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pol, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena. Article 2. Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non self governing or under any other limitation of sovereignty. Članak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i ličnu bezb(j)ednost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i bezbijednost ličnosti. Article 3. Everyone has the right to life, liberty and security of person. Članak 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima. Član 4. Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. Član 4. Niko ne sm(ij)e da bude držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim formama. Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim svojim oblicima. Article 4. No one shall be held in slavery or servitude; slavery and the slave trade shall be prohibited in all their forms. Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne sm(ij)e da bude podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečov(j)ečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Article 5. No one shall be subjected to torture or to cruel, inhuman or degrading treatment or punishment. Članak 6. Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da se svugdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Article 6. Everyone has the right to recognition everywhere as a person before the law.
Članak 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sv(ij)ešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva. Article 1. All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood.
The following samples, taken from article 1 to 6 of the Universal Declaration of Human Rights, are "synonymous texts, translated as literally as possible" in the sense of Ammon designed to demonstrate the differences between the standard varieties treated in this article in a continuous text. However, even when there is a different translation, it does not necessarily mean that the words or expression from other languages do not exist in a respective language, e. g. the words osoba and pravni subjekt exist in all languages, but in this context, the word osoba is preferred in Croatian and Bosnian and the word pravni subjekt is favored in Serbian and Montenegrin. The word vjeroispovijest is mentioned just in the Montenegrin translation, but the same word exists in other standard varieties too albeit in Serbian in the Ekavian variant veroispovest. Croatian Bosnian Serbian Montenegrin English Opća deklaracija o pravima čovjeka Opća deklaracija o pravima čovjeka Opšta deklaracija o pravima čov(j)eka Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Universal Declaration of Human Rights Članak 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sv(ij)ešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva. Article 1. All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood. Članak 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, pol, jezik, v(j)era, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno por(ij)eklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne sm(ij)e da se čini bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neko lice pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pol, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena. Article 2. Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non self governing or under any other limitation of sovereignty. Članak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i ličnu bezb(j)ednost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i bezbijednost ličnosti. Article 3. Everyone has the right to life, liberty and security of person. Članak 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima. Član 4. Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. Član 4. Niko ne sm(ij)e da bude držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim formama. Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim svojim oblicima. Article 4. No one shall be held in slavery or servitude; slavery and the slave trade shall be prohibited in all their forms. Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne sm(ij)e da bude podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečov(j)ečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Article 5. No one shall be subjected to torture or to cruel, inhuman or degrading treatment or punishment. Članak 6. Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da se svugdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Article 6. Everyone has the right to recognition everywhere as a person before the law.
Članak 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, pol, jezik, v(j)era, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno por(ij)eklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne sm(ij)e da se čini bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neko lice pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pola, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena. Article 2. Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non self governing or under any other limitation of sovereignty.
The following samples, taken from article 1 to 6 of the Universal Declaration of Human Rights, are "synonymous texts, translated as literally as possible" in the sense of Ammon designed to demonstrate the differences between the standard varieties treated in this article in a continuous text. However, even when there is a different translation, it does not necessarily mean that the words or expression from other languages do not exist in a respective language, e. g. the words osoba and pravni subjekt exist in all languages, but in this context, the word osoba is preferred in Croatian and Bosnian and the word pravni subjekt is favored in Serbian and Montenegrin. The word vjeroispovijest is mentioned just in the Montenegrin translation, but the same word exists in other standard varieties too albeit in Serbian in the Ekavian variant veroispovest. Croatian Bosnian Serbian Montenegrin English Opća deklaracija o pravima čovjeka Opća deklaracija o pravima čovjeka Opšta deklaracija o pravima čov(j)eka Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Universal Declaration of Human Rights Članak 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sv(ij)ešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva. Article 1. All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood. Članak 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, pol, jezik, v(j)era, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno por(ij)eklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne sm(ij)e da se čini bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neko lice pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pol, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena. Article 2. Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non self governing or under any other limitation of sovereignty. Članak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i ličnu bezb(j)ednost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i bezbijednost ličnosti. Article 3. Everyone has the right to life, liberty and security of person. Članak 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima. Član 4. Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. Član 4. Niko ne sm(ij)e da bude držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim formama. Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim svojim oblicima. Article 4. No one shall be held in slavery or servitude; slavery and the slave trade shall be prohibited in all their forms. Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne sm(ij)e da bude podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečov(j)ečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Article 5. No one shall be subjected to torture or to cruel, inhuman or degrading treatment or punishment. Članak 6. Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da se svugdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Article 6. Everyone has the right to recognition everywhere as a person before the law.
Članak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i ličnu bezb(j)ednost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i bezbijednost ličnosti. Article 3. Everyone has the right to life, liberty and security of person.
The following samples, taken from article 1 to 6 of the Universal Declaration of Human Rights, are "synonymous texts, translated as literally as possible" in the sense of Ammon designed to demonstrate the differences between the standard varieties treated in this article in a continuous text. However, even when there is a different translation, it does not necessarily mean that the words or expression from other languages do not exist in a respective language, e. g. the words osoba and pravni subjekt exist in all languages, but in this context, the word osoba is preferred in Croatian and Bosnian and the word pravni subjekt is favored in Serbian and Montenegrin. The word vjeroispovijest is mentioned just in the Montenegrin translation, but the same word exists in other standard varieties too albeit in Serbian in the Ekavian variant veroispovest. Croatian Bosnian Serbian Montenegrin English Opća deklaracija o pravima čovjeka Opća deklaracija o pravima čovjeka Opšta deklaracija o pravima čov(j)eka Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Universal Declaration of Human Rights Članak 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sv(ij)ešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva. Article 1. All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood. Članak 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, pol, jezik, v(j)era, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno por(ij)eklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne sm(ij)e da se čini bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neko lice pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pol, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena. Article 2. Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non self governing or under any other limitation of sovereignty. Članak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i ličnu bezb(j)ednost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i bezbijednost ličnosti. Article 3. Everyone has the right to life, liberty and security of person. Članak 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima. Član 4. Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. Član 4. Niko ne sm(ij)e da bude držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim formama. Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim svojim oblicima. Article 4. No one shall be held in slavery or servitude; slavery and the slave trade shall be prohibited in all their forms. Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne sm(ij)e da bude podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečov(j)ečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Article 5. No one shall be subjected to torture or to cruel, inhuman or degrading treatment or punishment. Članak 6. Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da se svugdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Article 6. Everyone has the right to recognition everywhere as a person before the law.
Članak 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima. Član 4. Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. Član 4. Niko ne sm(ij)e da bude držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim formama. Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim svojim oblicima. Article 4. No one shall be held in slavery or servitude; slavery and the slave trade shall be prohibited in all their forms.
The following samples, taken from article 1 to 6 of the Universal Declaration of Human Rights, are "synonymous texts, translated as literally as possible" in the sense of Ammon designed to demonstrate the differences between the standard varieties treated in this article in a continuous text. However, even when there is a different translation, it does not necessarily mean that the words or expression from other languages do not exist in a respective language, e. g. the words osoba and pravni subjekt exist in all languages, but in this context, the word osoba is preferred in Croatian and Bosnian and the word pravni subjekt is favored in Serbian and Montenegrin. The word vjeroispovijest is mentioned just in the Montenegrin translation, but the same word exists in other standard varieties too albeit in Serbian in the Ekavian variant veroispovest. Croatian Bosnian Serbian Montenegrin English Opća deklaracija o pravima čovjeka Opća deklaracija o pravima čovjeka Opšta deklaracija o pravima čov(j)eka Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Universal Declaration of Human Rights Članak 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sv(ij)ešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva. Article 1. All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood. Članak 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, pol, jezik, v(j)era, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno por(ij)eklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne sm(ij)e da se čini bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neko lice pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pol, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena. Article 2. Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non self governing or under any other limitation of sovereignty. Članak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i ličnu bezb(j)ednost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i bezbijednost ličnosti. Article 3. Everyone has the right to life, liberty and security of person. Članak 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima. Član 4. Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. Član 4. Niko ne sm(ij)e da bude držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim formama. Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim svojim oblicima. Article 4. No one shall be held in slavery or servitude; slavery and the slave trade shall be prohibited in all their forms. Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne sm(ij)e da bude podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečov(j)ečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Article 5. No one shall be subjected to torture or to cruel, inhuman or degrading treatment or punishment. Članak 6. Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da se svugdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Article 6. Everyone has the right to recognition everywhere as a person before the law.
Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne sm(ij)e da bude podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečov(j)ečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Article 5. No one shall be subjected to torture or to cruel, inhuman or degrading treatment or punishment.
The following samples, taken from article 1 to 6 of the Universal Declaration of Human Rights, are "synonymous texts, translated as literally as possible" in the sense of Ammon designed to demonstrate the differences between the standard varieties treated in this article in a continuous text. However, even when there is a different translation, it does not necessarily mean that the words or expression from other languages do not exist in a respective language, e. g. the words osoba and pravni subjekt exist in all languages, but in this context, the word osoba is preferred in Croatian and Bosnian and the word pravni subjekt is favored in Serbian and Montenegrin. The word vjeroispovijest is mentioned just in the Montenegrin translation, but the same word exists in other standard varieties too albeit in Serbian in the Ekavian variant veroispovest. Croatian Bosnian Serbian Montenegrin English Opća deklaracija o pravima čovjeka Opća deklaracija o pravima čovjeka Opšta deklaracija o pravima čov(j)eka Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Universal Declaration of Human Rights Članak 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sv(ij)ešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva. Article 1. All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood. Članak 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, pol, jezik, v(j)era, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno por(ij)eklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne sm(ij)e da se čini bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neko lice pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pol, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena. Article 2. Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non self governing or under any other limitation of sovereignty. Članak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i ličnu bezb(j)ednost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i bezbijednost ličnosti. Article 3. Everyone has the right to life, liberty and security of person. Članak 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima. Član 4. Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. Član 4. Niko ne sm(ij)e da bude držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim formama. Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim svojim oblicima. Article 4. No one shall be held in slavery or servitude; slavery and the slave trade shall be prohibited in all their forms. Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne sm(ij)e da bude podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečov(j)ečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Article 5. No one shall be subjected to torture or to cruel, inhuman or degrading treatment or punishment. Članak 6. Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da se svugdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Article 6. Everyone has the right to recognition everywhere as a person before the law.
Članak 6. Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da se svugdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Article 6. Everyone has the right to recognition everywhere as a person before the law.
The following samples, taken from article 1 to 6 of the Universal Declaration of Human Rights, are "synonymous texts, translated as literally as possible" in the sense of Ammon designed to demonstrate the differences between the standard varieties treated in this article in a continuous text. However, even when there is a different translation, it does not necessarily mean that the words or expression from other languages do not exist in a respective language, e. g. the words osoba and pravni subjekt exist in all languages, but in this context, the word osoba is preferred in Croatian and Bosnian and the word pravni subjekt is favored in Serbian and Montenegrin. The word vjeroispovijest is mentioned just in the Montenegrin translation, but the same word exists in other standard varieties too albeit in Serbian in the Ekavian variant veroispovest. Croatian Bosnian Serbian Montenegrin English Opća deklaracija o pravima čovjeka Opća deklaracija o pravima čovjeka Opšta deklaracija o pravima čov(j)eka Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Universal Declaration of Human Rights Članak 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sv(ij)ešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva. Article 1. All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood. Članak 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, pol, jezik, v(j)era, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno por(ij)eklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne sm(ij)e da se čini bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neko lice pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti. Član 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pol, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena. Article 2. Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non self governing or under any other limitation of sovereignty. Članak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i ličnu bezb(j)ednost. Član 3. Svako ima pravo na život, slobodu i bezbijednost ličnosti. Article 3. Everyone has the right to life, liberty and security of person. Članak 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima. Član 4. Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. Član 4. Niko ne sm(ij)e da bude držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim formama. Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim svojim oblicima. Article 4. No one shall be held in slavery or servitude; slavery and the slave trade shall be prohibited in all their forms. Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko ne sm(ij)e da bude podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečov(j)ečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Član 5. Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Article 5. No one shall be subjected to torture or to cruel, inhuman or degrading treatment or punishment. Članak 6. Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da se svugdje pred zakonom priznaje kao osoba. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Član 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. Article 6. Everyone has the right to recognition everywhere as a person before the law.